Amazon.com, Inc. je američka multinacionalna tehnološka kompanija bazirana u Sijetlu u Vašingtonu. Ima fokus na e trgovinu, klaud i veštačku inteligenciju.

Amazon je izgradio najefikasnije skladište na svetu prihvatajući HAOS za koncept rada.

Kada je Dejv Alperson 1997. dobio svoj prvi posao u skladištu Amazona, kao privremeni radnik na sat, to je uključivalo šetnju po skladištu sa listom gde da se pronađu proizvodi – uglavnom knjige – koje su kupci naručili.

Dvadeset godina kasnije, kao regionalni direktor operacija za Amazon u Indijani, nadgleda 18 skladišta koja jedva da liče na ono gde je počeo. Amazon sada prodaje milione proizvoda; svako od svojih 149 skladišta otprema ih na desetine hiljada svakog dana; a ta skladišta sada izgledaju kao igrice—zviždeći sa pomno koordinisanim sistemom pokretnih traka, tobogana i mašina koje rade sve, od lepljenja etiketa na kutije do provere težine radi kontrole kvaliteta.

„Čim se pojavila mogućnost da možete nešto naručiti i dobiti sutra, to je okrenulo industriju naglavačke.

U procesu izgradnje ovog razrađenog sistema, Amazon je potpuno redefinisao efikasnost skladišta i prednosti za kupce. Kroz svoje članstvo u Prime (plaćena usluga), desetinama miliona kupaca je obećao besplatnu dvodnevnu dostavu za više od 100 miliona proizvoda, a prošle godine im je isporučio 5 milijardi artikala. „To je bila glavna inovacija“, kaže Danijel Teobald, koji je 1998. godine suosnovao kompaniju za robotiku skladišta pod nazivom Vecna i koja kao klijente broji velike trgovce na malo i logističke kompanije. „Čim ljudi shvate da možete nešto naručiti i dobiti sutra, to je okrenulo industriju naglavačke”.

Međutim, srž ove ometajuće efikasnosti nisu Amazon-ovi automatizovani roboti za skladištenje koji se pomeraju, što je inovacija koja privlači najveću pažnju. I na površini to nije nešto što biste povezali sa dobro podmazanom mašinom. To čak nije ni revolucionarna tehnologija. U stvari, neka verzija toga je već postojala kada je Alperson radio u ranim Amazonovim skladištima.

Ono što čini da Amazonova skladišta funkcionišu je način na koji organizuju zalihe:

potpuno nasumično!

KAKO JE E-TRGOVINA UČINILA NASUMIČNOST EFIKASNOM?

U tradicionalno organizovanom magacinu, kada stigne pošiljka, recimo, paste za zube, službenik pogleda gde se nalazi polica sa pastom za zube, a zatim premesti kutiju na tu policu.

Međutim, kada kutija paste za zube stigne u Amazonovo skladište, proces funkcioniše drugačije. Zaposleni uklanja svako grupno pakovanje do jedne paste i odlaže je gde god nađe slobodan prostor. Postavljanje je potpuno nasumično. Stavke nisu organizovane prema tome gde se šalju; oni nisu – osim veoma velikih predmeta – organizovani po veličini; i nisu organizovani prema tipu kupca koji će ih verovatno naručiti. Pošiljka od 50 tuba paste za zube može se na kraju distribuirati i čuvati na 50 različitih mesta u skladištu.

Prvo, nasumično skladištenje čini pronalaženje paste za zube bržim u eri efikasnosti na zahtev. Da postoji posebna „polica za pastu za zube“ i neko naruči pastu za zube, „berač“ – kako Amazon označava zaposlene koji sakupljaju predmete – bi morao da putuje tamo, bilo da je 10 stopa ili 100 jardi udaljen od te lokacije. Ali ako skladište čuva pastu za zube na 50 različitih lokacija, mnogo je veća šansa da postoji jedna u blizini nekog berača. Takođe postoji veća šansa da je druga stavka koju je kupac naručio takođe u blizini!

„Sa milionima artikala koje isporučujemo, svaka prilika da se proces poboljša za sekundu je relevantna“

Da li znate da...

...Amazon zauzima 4. mesto na Forbsovoj listi najboljih svetskih poslodavaca

Slučajnost je takođe poželjna kada je u pitanju upravljanje širokim spektrom artikala koje kupci sada naručuju putem interneta — najpraktičnije uštedom prostora. Amazon skladišta sadrže ogroman broj artikala koji se mogu naručiti u svakom trenutku, ali ne nose ogroman broj svake stavke. „Možda imaju samo jednu kutiju Cheeriosa“, kaže Tom Galuco, osnivač kompanije Iam Robotics, koja proizvodi robote za skladištenje. “Ako biste imali prostor za svaki proizvod, trebalo bi vam ogromno skladište.” Najveće Amazonovo skladište je već 1 milion kvadratnih metara, što je oko 17 NFL fudbalskih terena. Rezervisanje praznog prostora na „polici za pastu za zube“ dok se čeka sledeća pošiljka paste za zube značilo bi da će njena skladišta morati da budu još veća. Efikasnije je koristiti bilo koji slobodan prostor na polici.

Kako Amazon i druge e-commerce kompanije prodaju direktno kupcima (za razliku od prodavaca)to je takođe faktor u efikasnom nasumičnom odlaganju predmeta. Kupcu šalju jednu tubu paste za zube, a ne kutiju od 50 tuba u prodavnicu, tako da nema razloga da se svih 50 tubica drži zajedno u skladištu. U svakom slučaju, oni će biti razdvojeni pre nego što budu poslati.

Amazon nije izmislio ovu strategiju, ali kompanija ju je primenila u obimu koji nikada ranije nije viđen

Sistem upravljanja zalihama kompanije, koji je sama izgradila, čini ovu filozofiju slučajnog skladištenja mogućom. U Amazonovim skladištima danas, pre nego što radnik stavi nešto na policu, on koristi ručni računar da skenira bar kod i na proizvodu i na polici. Ovo omogućava računaru da prati gde se svaka stavka nalazi.

DODAVANJE ROBOTA U "RANDOM"/nasumično

Amazon je 2012. godine kupio kompaniju koja proizvodi svoje robote, pod nazivom Kiva Sistems, za 775 miliona dolara, a od 2014. godine rasporedio je više od 100.000 mašina u 25 od svojih 149 skladišta širom sveta. Iako se ovi roboti često hvale kao ključ za efikasnost Amazona, oni ne bi funkcionisali tako dobro bez Amazonovog jednostavnog sistema nasumične memorije.

 Amazon radnici u skladištima opremljenim robotima ne moraju da donose artikle na police radi skladištenja – roboti donose police do njih.

Zalihe u skladištima sa robotima se čuvaju koristeći istu strategiju kao u Amazonovim nerobotizovanim skladištima. Razlika je u tome što radnici Amazona u skladištima opremljenim robotima ne moraju da donose predmete na police radi skladištenja – roboti donose police do njih. Umesto humanoidnih robota, oni su male mašine nalik kutijama koje podižu police i pomeraju ih duž mreže, mešajući druge police unutar mreže kako bi napravili mesta za koju god policu za koju kompjuterski sistem kaže da sadrži raspoloživi prostor. Kao i kod nerobotizovanih skladišta, radnici zatim skeniraju artikal, stavljaju ga na jednu od polica – gde god ima slobodnog prostora – i skeniraju policu tako da računar zna gde se nalazi.

Kivini roboti su uzeli Amazonovu strategiju nasumične organizacije i učinili je još bržom. Dojče banka je 2016. procenila da je ciklus „klikni za isporuku“ – vreme potrebno da se proizvod pokupi iz gomile, spakuje i pošalje – iznosi oko 60 do 75 minuta kada su zaposleni ručno upravljali procesom. Uz pomoć robota, isti posao bi se mogao obaviti za 15 minuta. Skladišta opremljena Kiva robotima takođe mogu da drže 50% više zaliha od onih bez njih.

Teobald, čije sopstveno rešenje za robotiku u skladištu radi i sa tradicionalnom i sa nasumičnom strategijom, kaže da je, kada je počeo da radi u industriji pre 20 godina, oko 20% skladišta koristilo nasumične strategije. Sada, on kaže da je oko 50%. Nasumično skladištenje ima smisla kada je prostor ograničen ili kada je vreme ili količina zaliha nepredvidljivi.

Pre dvadeset godina, oko 20% skladišta koristilo je strategiju slučajnog izbora. Sada je to oko 50%.

Maloprodaja je nestalna, posebno kada isporučujete pojedinačnim kupcima kao što smo vi i ja (umesto, recimo, prodavnicama)“, kaže Džon Bartoldi, profesor industrijskog i sistemskog inženjeringa na Georgia Tech. „I Amazon i Valmart imaju ogromnu populaciju proizvoda i isporučuju mnogo toga, nekoliko komada odjednom. Postoji ogroman odliv proizvoda jer stalno rekonfigurišu svoju ponudu. Nemoguće je planirati i upravljati prostorom u tako dinamičnom okruženju.” Pošto se proizvodi koji se nude u prodavnicama brzo menjaju, ima još manje smisla čuvati namenski prostor za jedan ili drugi proizvod.

Nakon što je Amazon pomerio letvicu za trenutno zadovoljstvo nudeći besplatnu dvodnevnu isporuku Prime kupcima, mnogi prodavci su se u međuvremenu delimično prilagodili širenjem proizvoda ne samo po celom magacinu, već i na različitim lokacijama skladišta, tako da ima veće šanse da bude bliže kupcima koji ga naruče, a samim tim i jeftiniji za brzu isporuku. Mnoge kompanije imaju za cilj da smanje troškove rada automatizacijom više svojih skladišta kako bi mogle da troše više na bržu isporuku.

Amazon se takođe fokusirao na poboljšanje procesa isporuke tokom „poslednje milje“, od skladišta do kućnog praga. Kompanija gradi sopstvenu kargo avio-kompaniju koja već operiše i eksperimentiše sa dronovima koji takođe već operišu u nekim oblicima širom sveta, i obe inicijative su privukle pažnju tehnoloških entuzijasta. Ali dok je ključ za brzu isporuku što je moguće više pojednostavljena, sve počinje u skladištu, gde Amazonova strategija počiva na jednostavnoj odluci da ostavite stvari gde god ima prostora.

Autor: Sara Kessler

Prevod i priprema: Trasing Marketing Ofis / Januar 2022.

zovite nas za sva pitanja u vezi automatizacije u vašem skladištu!

+381 37 806 590 info@trasing.co.rs